Fenomen lažnih vijesti - zašto im naš mozak tako lako povjeruje?
Zbog interneta i novih tehnologija, širenje lažnih vijesti privlači sve više zanimanja i, nažalost, postaje sastavni dio naše svakodnevice. Psiholozi tvrde da su načini suočavanja sa stvarnosti koje smo razvili u ranom djetinjstvu ključan razlog zbog kojeg kao odrasli ljudi postajemo podložni lažnim vijestima. Ali ima lijeka!
Što privlači više pažnje: istina ili laž? Velika studija istraživača na Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu analizirala je informacije na Twitteru: proučili su 126 tisuća spornih vijesti koje je tri milijuna tviteraša objavilo tijekom desetljeća - i otkrili su da lažne vijesti dosežu puno više publike i šire se neusporedivo brže nego istinite informacije.
Poplava lažnih vijesti na kraju dovodi do toga da ljudi, generalno gledano, više uopće ne vjeruju informacijama u medijima, i mnogi kažu da im je vrlo teško razlikovati istinu od laži. Međunarodno istraživanje objavljeno početkom ove godine pokazalo je da se 7 od 10 ljudi boji kako se lažne vijesti koriste kao "oružje", a više od 60 posto ispitanika ne vjeruje da mogu razlikovati lažne vijesti od istinitih činjenica.
No zašto smo toliko podložni lažnim vijestima? Postoje li strategije koje možemo razviti kako bismo se od tih laži zaštitili? Nova istraživanja predstavljena na godišnjoj konvenciji Američkog psihološkog saveza u San Franciscu, objašnjavaju mehanizme koji stoje iza poplave lažnih vijesti, a ti su nalazi su objavljeni i u časopisu Science. Pa da vidimo o čemu se radi.
Mozak "obožava" lažne vijesti
Najvažnija stvar u cijeloj priči je takozvana sklonost potvrđivanju (confirmation bias) ili pristrana racionalizacija, tvrdi dr. sc. Mark Phitmore s Državnog sveučilišta Kent u američkoj državi Ohio, a prenosi portal Medical News Today. Pristrana racionalizacija je sklonost ljudi da prihvate informacije koje potvrđuju njihova već postojeća uvjerenja, odnosno da zanemare informacije koje ta uvjerenja dovode u pitanje.
"U biti se radi o potrebi da mozak primi potvrdnu informaciju koja je u skladu s već postojećim stajalištima i uvjerenjima pojedinca", objašnjava Whitmore.
"Zapravo," objašnjava on, "može se reći da je mozak strukturiran tako da prihvati, odbije, pogrešno zapamti ili iskrivljuje informacije s obzirom na to jesu li u skladu s postojećim vjerovanjima ili su im prijetnja".
Ta se pristranost formira rano u životu, kad dijete uči razlikovati maštu od stvarnosti, tumače istraživači. U tome kritičnom razdoblju djetetovog razvoja, odrasli potiču djecu da koriste maštu jer igre pretvaranja pomažu da se djeca lakše nose s realnosti i prihvate društvena pravila. Međutim, druga strana medalje je to što djeca tako nauče da je mašta ponekad "bolja" od stvarnosti.
To na naplatu dolazi kad djeca postanu adolescenti, objašnjavaju istraživači. Tada razvijaju vlastite sposobnosti kritičkog razmišljanja i počinju sumnjati u svoje roditelje ili druge autoritete, što neminovno dovodi do sukoba s autoritetima, a to pak izaziva psihološki vrlo neugodan osjećaj tjeskobe.
I tu onda u "pomoć" priskače upravo mehanizam pristrane racionalizacije, kao jedan od najlakših načina suočavanja sa stvarnosti - jer pomaže da se izbjegne konflikt s autoritetima i tjeskoba koju taj sukob izaziva. Budući da svako ukazivanje na lažna uvjerenja odraslih najčešće dovodi do konflikta, adolescenti se nauče racionalizirati i naposljetku prihvate laž.
Taj obrazac nas kasnije prati cijeloga života. Primjerice, ako činjenice o globalnom zatopljenju upozoravaju da bi čovječanstvo moralo smanjiti potrošnju fosilnih goriva, a to pak onda znači da bismo se trebali odreći luksuza svakodnevne vožnje automobilom ili neograničenog korištenja električne energije uz svojim domovima, mnogi će cijelu priču o klimatskim promjenama jednostavno proglasiti lažnom - i širiti "dokaze" koji potvrđuju da je riječ o još jednoj u nizu "urota svjetskih moćnika i medija", i tako mirne savjesti zadržati stil života na koji su navikli.
Humor - najbolja zaštita od lažnih vijesti
Zato je jedan od glavnih načina da se ublaži utjecaj lažnih vijesti - smanjiti tjeskobu zbog koje uključujemo mehanizam pristrane racionalizacije. To u ovako turbulentnom svijetu u kojem živimo nije lako, ali zato je tu humor, kažu istraživači.
"Gledanje komedija ili političke satire neće promijeniti stvarnost niti ukloniti izvor nevolja, ali može značajno smanjiti stres i anksioznost", savjetuje Mark Whitmore. "Drugi način na koji možemo smanjiti tjeskobu je sublimacija, gdje svoje negativne osjećaje usmjerite u nešto pozitivno, kao što je kandidiranje na izborima, marširanje u prosvjedima ili volontiranje u humanitarne svrhe", dodaje.
Ima još toga što možemo učiniti: ako se svjesno potrudimo saslušati tuđa stajališta, to može pomoći u moderiranju stavova obje strane i učiniti ih manje ekstremnima, savjetuju istraživači i ističu važnost ranog razvoja kritičkog razmišljanja od rane dobi. Kod djece valja razvijati skepticizam, poticati ih da se pitaju zašto se nešto događa i da hrabro preispituju svijet oko sebe - jer time smanjujemo sklonost pristranoj racionalizaciji, i tako sprječavamo da naša djeca jednog dana budu laka meta raznoraznim manipulatorima. Ukratko, učimo ih da ne treba zabijati glavu u pijesak i onda tražiti dokaze da je to najbolje što su mogli učiniti, već da otvoreno gledaju svijet oko sebe i misle svojom glavom.