Melatonin: ono što nas nježno uljuljka u miran san

Osim što u organizmu obavlja čitav niz zadataka (o tome ćemo kasnije), melatonin (N-acetyl-5-methoxy tryptamine) ima i potencijalnu medicinsku korist u raznim stanjima, kao što su nesanica, ali i izloženost radijaciji, Alzheimerova bolest ili tinitus.

Evolucija je bila blagonaklona prema melatoninu, pa ga ima u životinjama, biljkama, gljivama i bakterijama. Kod životinja se pojavljuje kao hormon s mnoštvom važnih uloga, a najpoznatija je održavanje cirkadijurnoga, odnosno dnevnog ritma. Ovdje ćemo se baviti njegovom ulogom u ljudskom tijelu te kako ga sve koristi medicina.

Što moraš znati?

Melatonin je otkriven 1958. godine i isprva se dobivao iz kravljih epifiza. Najpoznatiji je kao regulator unutarnjega tjelesnog sata, ali ima svoju ulogu u brojnim drugim procesima, poput regulacije nekih imunoloških reakcija. Kao dodatak prehrani, melatonin gotovo i nema nuspojava, ali može utjecati na apsorpciju drugih lijekova. Postoje dokazi da melatonin olakšava neke simptome Alzheimerove bolesti, a ima i jaka antioksidativna svojstva. U medicini se upotrebljava prvenstveno za liječenje poremećaja spavanja, a koristan je i za ublažavanje posljedica radioaktivnosti.

Što je melatonin?

Iako ga se najčešće naziva hormonom, on je još puno toga: autakoid (biološki faktor koji se ponaša kao lokalni hormon), kronobiotik (tvar koja izaziva promjene na tjelesnom satu), hipnotik (sredstvo za uspavljivanje), imunomodulator ili biološki modifikator ... ma jako je širok i raznolik opseg djelovanja melatonina!

Melatonin je amfifilan, što znači da ima hidrofilna (topiv je u vodi i lako je upija) i lipofilna (topiv je u mastima) svojstva, koja mu omogućuju da lako ulazi u svaku stanicu, tekućinu ili organ u tijelu.

Otkrili su ga 1958. godine Lerner, Case i Takahashi, koji su ga izdvojili iz kravlje epifize i dali mu ime - melatonin. Uočili su da posvjetljuje kožu žaba i riba, i nadali se da bi mogao liječiti kožne bolesti. Dvadesetak godina kasnije, Lynch i kolege otkrili su da epifiza otpušta melatonin u cirkadijurnom ritmu, nakon čega se pokazalo koliko je važan u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti. Tijekom 90-ih otkrivena su i njegova antioksidativna svojstva.

Dan, noć / noć, dan

Najbolje je proučena uloga melatonina u održavanju cirkadijurnih ritmova. Od trećeg mjeseca života čovjeka, razine melatonina kreću se u cikličnom uzorku, koji se takav ponavlja sve do kraja života. Kod sisavaca je cirkadijurni "sat" smješten u dvjema grupama stanica unutar hipotalamusa, koje se nazivaju nucleus suprachiasmaticus (lat.) i označavaju engleskom kraticom SCN (eng. suprachiasmatic nucleus).

Na temelju svakodnevne izmjene svjetla i tame, SCN stvara i održava dnevni ciklus. Određeni hormoni otpuštaju se uvijek u isto doba dana, pa se kasno poslijepodne i ranije navečer tijelo se priprema za spavanje, dok se u ranim jutarnjim satima "zagrijava" za buđenje i aktivnosti.

Informacije o količini svjetla do SCN-a dolaze preko posebnih receptora za svjetlo smještenih u retini - a oni očitavaju svjetlo čak i kad su kapci zatvoreni. Raspored svjetla i tame iz SNC-a potom odlazi do epifize.

A epifiza, ili pinealna žlijezda, smještena duboko u središtu mozga, otpušta melatonin tijekom noći - i zaustavlja njegovo lučenje danju. Čak i kad je čovjek izoliran od svih vanjskih izvora svjetla i saznanja o dobu dana, tijelo zadržava gotovo savršen ritam u prirodnom ciklusu od 24 sata i 11 minuta. Prijašnje su procjene cirkadijurni ritam smještale unutar 25 ili čak 28 sati, ali najnoviji precizni rezultati pokazuju da se zapanjujuće preklapa s dužinom prirodnoga solarnog dana.

Ostale uloge melatonina

Iako mu  je glavni zadatak održavanje cirkadijurnog ritma, ima on i drugog važnog posla. Čitaj dalje!

Antioksidans

Slobodni radikali su prirodni nusprodukt bioloških procesa bez kojih organizam ne može održavati normalne fiziološke funkcije, ali - izgubi li tijelo nadzor nad njihovom proizvodnjom, višak slobodnih radikala oštećuje DNK, proteine i lipide, te postaje okidač za pojavu bolesti.

Protiv viška slobodnih radikala bore se antioksidansi, a jedan od njih je i melatonin. Osim što je snažan i moćan, s lakoćom prolazi kroz stanične membrane i krvno-moždanu barijeru, pa tako može pomoći bilo kojem dijelu organizma. Ono što ga još izdvaja od svih ostalih antioksidansa jest to što su i njegovi metaboliti (kemikalije u koje se razlaže) - također antioksidansi.

Kelacija

In vitro, melatonin stvara spojeve s metalima poput kadmija, aluminija i bakra. Iako to njegovo in vitro svojstvo nije detaljno istraženo in vivo, pretpostavlja se da bi mogao biti koristan pri detoksikaciji, odnosno čišćenju organizma od teških metala.

Imunitet

Sigurno je da melatonin ima važnu ulogu u imunološkom sustavu, ali ne zna se točno kakvu. Najbolje je proučeno njegovo protuupalno djelovanje, a poznato je i da pojačava proizvodnju citokina.

No, to nije sve! Djeluje kao zaštita od neurodegenerativnih bolesti i akutnog pankreatitisa, a uz to još i regulira masne stanice - što znači da ima potencijal za kontrolu debljanja.

Receptori za melatonin nalaze se i u mozgu, srčano-krvožilnom sustavu, jetrima, probavnom traktu i bubrezima, što znači da ima svoju ulogu i u tim organima i sustavima, no kakvu - to još valja otkriti.

Calivita nudi kapsule s po 1 miligramom melatonina, a za bolji san valja popiti jednu kapsulu dnevno pola sata prije spavanja. Ne preporuča se trudnicama, dojiljama, djeci ni osobama koje uzimaju antidepresive. Ostali mogu kliknuti i nabaviti ga ovdje! 

Liječenje melatoninom

Ponukani svime što radi u našem organizmu, medicinari su mu namijenili najrazličitije uloge. Osim toga, nema opasnih nuspojava, ima ga posvuda i lako ga je sintetizirati - pa zašto ga onda ne iskušati na sve moguće načine? Dakle, za što ga možemo koristiti i što se još istražuje? Čitaj dalje!

Poremećaji spavanja

Razni se problemi sa spavanjem ublažavaju melatoninom. Najkorisnijim se pokazao kod ljudi koji loše spavaju zbog načina života, razvojnih problema ili mentalnih poremećaja. Dobro djeluje i na nesanicu kod djece i starijih ljudi, na probleme zbog vremenske razlike (jet lag) te na sindrom odgođenog sna (eng. delayed sleep phase syndrom, DSPS).

Djeca s autizmom mogu imati abnormalne melatoninske puteve i niže razine melatonina od uobičajenih. Postoje istraživanja koja su pokazala da kod autistične djece melatonin produžava san, skraćuje vrijeme zaspivanja i smanjuje broj noćnih buđenja.

Iako je važan za prirodnu regulaciju sna, uzimanje dodatnog melatonina kod inače zdravih ljudi ne jamči da će njihov san biti dublji i duži, niti da će brže zaspati - barem nema takvih znanstvenih dokaza, pa isprobaj sam(a).

Glavobolje

Melatonin može olakšati neke vrste glavobolja, posebice histaminsku ili cluster glavobolju (snažnu ponavljajuću bol jedne strane glave, najčešće oko oka). Istraživači smatraju da melatonin pomaže zbog svog protuupalnog djelovanja, poticanja proizvodnje citokina, antioksidativnih svojstava ili pak nekog sasvim drugačijeg mehanizma - konačnih zaključaka o tome kako i zašto djeluje na glavobolju još uvijek nema.

Rak

Klinička istraživanja raka debelog crijeva, dojke i mozga daju naslutiti da bi melatonin mogao biti djelotvorni antikancerogeni dodatak kemoterapiji i zračenju.

Pregled literature i meta-analiza provedena 2005. godine pokazuje kako "značajna redukcija rizika od smrti, niske prijavljene nuspojave i niski troškovi intervencije sugeriraju veliki potencijal melatonina u liječenju raka". Autori naglašavaju kako su potrebna veća, slijepa istraživanja prije nego što se melatonin može bezrezervno preporučiti kao nadopuna liječenju raka.

Alzheimerova bolest

Razine melatonina se kod svih ljudi s godinama smanjuju, ali to je najočitije kod oboljelih od Alzheimerove bolesti. Istraživanja su pokazala da dodatno uzimanje melatonina usporava kognitivno propadanje povezano s bolesti, a zaustavlja i stvaranje amiloidnih plakova u mozgu oboljelih. Melatonin kod bolesnika s Alzheimerom ublažava i karakteristično pogoršanje zbunjenosti i uznemirenosti kasno poslijepodne i rano navečer.

Tinitus

Melatonin može u određenoj mjeri ublažiti tinitus, najvjerojatnije zbog kvalitetnijeg sna ili zahvaljujći antioksidativnim svojstvima. "Melatonin je najdjelotvorniji kod muškaraca koji nisu bolovali od depresije i nisu već ranije liječili tinitus, kod onih s jačim i obostranim tinitusom, kao i muškaraca koji su bili izloženi buci", ustanovljeno je istraživanjem iz 2011. godine.

Žučni kamenci

Melatonin ima puno raznih zadataka u žučnome mjehuru, kao što su pretvaranje kolesterola u žuč, a pomaže i žučnim kamencima da se kreću u žučnoj vrećici. Poznato je da slobodni radikali povećavaju šanse za stvaranje žučnih kamenaca, pa se smatra da je melatonin ovdje koristan zbog svojih antioksidativnih svojstava.

Zaštita od radioaktivnosti

Većinu štete koja nastane zbog kontakta s radioaktivnim tvarima izazivaju slobodni radikali, stoga melatonin može pomoći pacijentima koji se liječe zračenjem ili osobama koje rade u područjima s visokom radijacijom.

Melatonin i plodnost

Kod svih životinja - ali ne i kod ljudi - melatonin je, osim u izmjenama dnevnog ritma, važan i u sezonskim promjenama godišnjih doba. Kako se mnoge vrste sisavaca množe samo u određeno doba godine, ne iznenađuje da je melatonin povezan i s reproduktivnim ciklusom.

Do sada nema uvjerljivih znanstvenih dokaza o ulozi melatonina u plodnosti ljudi, međutim ima istraživanja koja su pokazala da uzimanje melatonina tijekom umjetne oplodnje povećava šanse za trudnoću.

Jednim je pregledom literature ustanovljeno da melatonin poboljšava kvalitetu sperme i utječe na razine hormona kod muškaraca, a istražuju se i njegova preventivna svojstva.

Nuspojave melatonina

Melatonin ima vrlo malo nuspojava: brojni klinički pokusi istraživali su kratkotrajno uzimanje niskih doza, kao i tromjesečnu uporabu, i nije bilo nikakvih štetnih učinaka. U jednom su istraživanju glavobolje, mučnina, vrtoglavica i omamljenost bile iste kod onih koji su uzimali melatonin i onih na placebu.

U jednom je istraživanju ustanovljeno da nuspojave mogu biti slabost i razdražljivost dan nakon uzimanja melatonina. Postoje i podaci o tome da melatonin snižava razine hormona koji potiču razvoj folikula, zbog čega bi možda mogao ometati plodnost. Kod starijih su ljudi u nekoliko istraživanja kao nuspojave navedeni sindrom nemirnih nogu, pigmentacija kože i tromboza (stvaranje krvnih ugrušaka).

Interakcije s lijekovima

Kao i svaka kemijska tvar, melatonin može imati utjecaja na druge lijekove. Savjetuje se da ga izbjegavaju osobe koji uzimaju lijekove za smanjivanje krvarenja, sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka ili pak reguliranje krvnoga tlaka ili razine šećera u krvi, kao i ACE inhibitore. Melatonin može pojačati pospanost koju izazivaju lijekovi poput benzodiazepina, kodeina ili barbiturata, kao i alkohol.

Melatonin ima nevjerojatno mnoštvo uloga u ljudskom tijelu, a očito je da može u najmanju ruku poboljšati stanja kod nekih bolesti. Nesumnjivo je da će s vremenom njegov puni potencijal u farmakološkom smislu postajati sve jasniji. Mi pratimo!