Početnica #1: Što je zapravo mikrobiota, a što mikrobiom? (Ne, uopće nije isto!)

Znanstvenici sve više istražuju ekosustav naših tijela i kako ono utječe na zdravlje, odnosno na pojavu bolesti, pa se u zadnje vrijeme često susrećemo s pojmovima mikrobiote i mikrobioma. Nerijetko se ta dva pojma upotrebljavaju kao da su sinonimi - ali nisu: među njima ipak postoje razlike. I to velike!

Ljudsko tijelo nastanjuje oko 100 bilijuna mikroba - imamo ih više nego tjelesnih stanica, i to u omjeru 1:10! Razvitak genetike omogućio je da u zadnjih nekoliko godina o tim "našim" mikrobima saznamo puno više nego što smo prije znali.

Ljudska mikrobiota sastavljena je od bilijuna stanica, uključujući bakterije, viruse i gljivice, a najviše mikroba živi u našim crijevima i na koži. Mikrobne stanice - i njihov genetički materijal, mikrobiom - životno su važne za naše zdravlje, iako ima i patogenih vrsta koje nas mogu napasti i prouzročiti bolesti. 

Mikroorganizmi koji žive unutar gastrointestinalnog trakta - poznati i kao crijevna flora - mogu doseći gotovo do 2 kilograma biomase, a svatko od nas ima jedinstvenu mješavinu vrsta. Mikrobiota je važna za ishranu i imunitet, kao i za rad mozga i ponašanje, a narušena individualna ravnoteža mikroba povezana je s brojnim bolestima. 

Što je mikrobiota, a što mikrobiom?

Ljudska mikrobiota obuhvaća populaciju mikrobnih vrsta koje žive na ljudskom tijelu ili unutar njega - bakterija, virusa i gljivica (i drugih jednostaničnih organizama kao što su arheje i protoktisti), koji naša tijela smatraju svojim domom.

Svatko od nas tako udomljava između 10 i 100 bilijuna mikrobnih stanica, u simbiotičkoj vezi, koja dok smo zdravi odgovara i njima i nama. Procjenjuje se da ljudsku mikrobiotu čini više od tisuću različitih vrsta mikroorganizama. 

Mikrobiom pak čine svi geni unutar tih mikrobnih stanica. 

Dva do tri posto tjelesne težine čine mikrobi

Kao što je ljudski genom dešifriran sekvencioniranjem svih naših gena, tako se ulažu veliki napori da se rasplete sav genetički materijal mikrobiome. Iako je ukupan broj mikroba - i stanica i vrsta - u ljudskoj mikrobioti ogroman i višestruko nadmašuje broj tjelesnih stanica, mikrobi su toliko maleni da čine tek 2 do 3 posto naše tjelesne težine.

Genetska raznolikost mikrobnih zajednica različita je ovisno o dijelu tijela na kojem žive: primjerice, uzorci iz usta i izmeta pokazuju veliku raznolikost mikroba, dok je mikrobna zajednica s vaginalnog područja puno jednoličnija. 

Kako se populacija mikroba u svakome od nas mijenja tijekom života? Imitiraju li mikrobi koji uzrokuju bolesti iste obrasce po kojima nas koloniziraju oni "zdravi"? Koliko je u svemu tome važan naš imunitet i genetika? Sve su to pitanja na koja znanost tek u zadnje vrijeme daje konačne odgovore - a mi (nestrpljivo) čekamo i pratimo!