Pomaže li valerijana kod tjeskobe i nesanice?

2017-09-11

Valerijana je biljka s blagim umirujućim djelovanjem koja se prodaje kao pomoć za bolji san i ublažavanje tjeskobe. No, pomaže li zaista i koliko je sigurna za uporabu? Sve znamo!

Preparati valerijane u SAD-u se obično prodaju kao pomoć za bolji san, dok se u Europi češće koristi protiv nemira i tjeskobe. Postoji više od 250 vrsta valerijane, koja se kod nas još naziva i odoljen, ali u medicinske svrhe najviše se koristi Valeriana officinalis.

O njezinoj su ljekovitosti pisali još stari Grci i Rimljani prije nekoliko tisuća godina, no suvremenih kliničkih dokaza o djelovanju valerijane na nesanicu i tjeskobu još uvijek nema. Nadležna tijela, poput američke FDA (Food and Drugs Administration), valerijanu smatraju sigurnom i blažom od sintetičkih lijekova za smirenje i spavanje, poput benzodiazepina i barbiturata, pa vrijedi probati i vidjeti hoće li nam donijeti olakšanje.

Što kažu ljudi?

Neke od mogućih prednosti valerijane, prema zapažanju korisnika, jest to što brže zaspu, san im je kvalitetniji i ujutro nisu mamurni, a preparati valerijane olakšavaju i nemir i druge simptome tjeskobe.

Međutim, još uvijek nema nepobitnih dokaza da je za to zaslužna upravo valerijana, a ne neki drugi faktori. Nije znanstveno utvrđeno ni jesu li navedena poboljšanja statistički značajna.

Ipak - bolje se spava

No, analiza u časopisu American Journal of Medicine pronašla je šest studija sa sličnom metodom mjerenja kvalitete sna, i kad se usporede podati iz tih istraživanja, oni ipak pokazuju statistički značajno poboljšanje kvalitete sna kod onih sudionika koji su koristitili valerijanu. Te studije provedene na velikom uzorku, što im također daje vjerodostojnost. 

Istraživače zanimaju kombinacije biljaka

Mnoge studije ne istražuju uporabu samo valerijane, već njezin učinak u kombinaciji s drugim ljekovitim biljem, poput pasiflore ili biljke kava kava.

Primjerice, jedan je pregled literature analizirao rezultate 24 istraživanja o djelovanju biljnih dodataka na tjeskobu, dok je jedna druga samostalna studija istražila djelovanje biljnih preparata na nesanicu kod 120 sudionika. Oba su znanstvena rada pokazala jasne dokaze o djelotvornosti biljaka - međutim, iz njih nije jasno koliko je za to zaslužna valerijana, a koliko njezine biljke partnerice.

Kako djeluje valerijana?

Većina znanstvenika smatra da za djelovanje valerijane nije odgovorna samo jedna tvar, već kombinacija biljnih sastojaka, no još se ne zna točno na koji način valerijana djeluje na mozak. Najzastupljenija je teorija da njezin ekstrakt potiče živčane stanice na oslobađanje gama-aminobutrične kiseline, poznate pod kraticom GABA, koja usporava aktivnost živčanih stanica.

Uz to, ekstrakt valerijane može blokirati enzim koji uništava GABA-u, što znači da je više GABA-e raspoloživo tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Sve ti faktori zajedno mogu imati umirujuće djelovanje na osobu koja uzima valerijanu. Sintetički lijekovi protiv depresije i za smirenje, poput Xanaxa ili Valiuma, također pomažu tako što povećavaju količinu GABA-e u organizmu, ali njihovo je djelovanje puno snažnije.

Pripravci

Za izradu pripravaka od valerijane najviše se upotrebljava korijen biljke, ali može se koristiti i stabljika. Sušeni korijen, drugi biljni materijal ili ekstrakt mogu se konzumirati kao čajevi, tinkture, tablete ili u kapsulama.

Uobičajena doza valerijane kreće se u rasponu od 400 do 900 miligrama i uzima se prije spavanja. Doziranje ovisi o tome koliko preparat sadrži valerenske kiseline, jedne od najsnažnijih umirujućih komponenti valerijane.

Travari savjetuju valerijanu uzimamo najdulje dva do tri tjedna, a zatim jednako toliko prekinemo uzimanje prije ponovne terapije. Prekid se preporučuje zato jer su se kod nekih pacijenata koji su valerijanu uzimali duže vrijeme pojavile nuspojave poput glavobolja i depresije ili su nakon prestanka uzimanja imali simptome odvikavanja.

Rizici

Iako još treba istražiti postoje li dugoročne nuspojave liječenja valerijanom, za sada je vrlo malo izvješća o ozbiljnim posljedicama. U kliničkim pokusima, sudionici se najčešće žale na glavobolje, vrtoglavice, svrab kože i želučano-crijevne tegobe.

Međutim, te se nuspojave ne mogu pripisati izravno valerijani, budući da se dio sudionika koji su primali placebo također žalio na iste tegobe. Valerijana se ne smije davati djeci mlađoj od tri godine jer nisu poznati njezini učinci na rani razvoj djeteta.

Odrasli ljudi se prije uzimanja valerijane moraju posavjetovati s liječnikom ukoliko uzimaju benzodijazepine, poput Xanaxa (alprazolam), Valiuma (diazepam), Ativana (lorazepam) ili Praxitena (oksazepam), zatim depresore središnjega živčanog sustava, kao što su fenobarbital ili morfin, ili pak druge preparate za uspavljivanje, poput kava-kave (Piper methysticum) ili melatonina.

Umirujuća i depresorska svojstva tih lijekova i preparata, u kombinacijij s valerijanom, mogu izazvati omamljenost ili još teže posljedice. Čak i ako ne uzimate nikakve druge lijekove, dobro je s preparatom valerijane krenuti u manjim dozama i postupno povećavati količinu, po mogućnosti uz savjet stručne osobe. Budući da dodaci prehrani ne podliježu strogim kontrolama poput lijekova, važno je nabaviti ih od provjerenih proizvođača.


Vitaminarnica. Dnevna doza vitamina. 2018.
Izradio Webnode
Izradite web-stranice besplatno!