Stevija: biljka 200 puta slađa od šećera, a bez ijedne kalorije - ima li nuspojava?

2017-12-16

Zvuči nestvarno, ali doista je tako! Stevija je posve nekalorični zaslađivač koji se radi od stevijol glikozida, tvari koje se dobivaju iz lista biljke Stevia rebaudiana. Mnogi su šećer zamijenili stevijom kako bi se manje debljali, a mi smo provjerili ima li to prirodno sladilo kakvih nepoželjnih nuspojava.

Lišće stevije je 200 puta slađe od bijelog šećera i ljudi ga već stoljećima koriste kao zaslađivač i biljni dodatak prehrani. Međutim, prema hrvatskim, europskim i američkim propisima, sigurnim za ljude smatra se jedino steviol glikozid visoke čistoće, dok se listovi i prerađevine od listova stevije ne smiju plasirati na tržište.

Naime, stevija se ne nalazi u europskom katalogu nove hrane, netradicionalnih europskih proizvoda koji se u EU smiju koristiti za prehranu, no zbog velikog broja upita, Europska komisija razmatra tu odluku. Ekstrakt koji se dobiva iz stevije u Europskoj uniji je odobren kao aditiv i koristi se kao sladilo.


Prema američkoj Upravi za hranu i lijekove, prihvatljivi dnevni unos steviol glikozida je 4 mg po kilogramu tjelesne težine. Kad se koristi visokopročišćena stevija, nema nepoželjnih nuspojava. Iako je u zadnjih nekoliko desetljeća više istraživanja utvrdilo potencijalne nuspojave stevije, većinom se radilo o pokusima na laboratorijskim životinjama, i mnogi su zaključci u međuvremenu odbačeni - a potvrđene su brojne zdravstvene koristi od stevije.


Stevija je diuretik, što znači da pospješuje izbacivanje vode i elektrolita iz tijela putem urina. Budući da bubrezi filtriraju i stvaraju urin, isprva se smatralo da im dugotrajna uporaba stevije može oštetiti. Međutim, novija istraživanja dokazuju da stevija djeluje upravo suprotno i zapravo sprječava oštećenja bubrega. Primjerice, 2013. godine laboratorijskim je istraživanjem utrvrđeno da stevija smanjuje rast cisti u stanicama bubrega.

Nekoliko istraživanja na staničnim kulturama ljudi i životinja pokazalo je potencijalnu korist steviol glikozida za probavni trakt jer pomaže zaustavljanju proljeva, kao i neugodnih simptoma sindroma iritabilnog kolona (IBS).

Stevija djeluje i kao vazodilatator, odnosno širi krvne žile i tako smanjuje krvni tlak. Za sada taj potencijal stevije još nije dovoljno istražen, međutim sve što aktivno snižava krvni tlak može izazvati probleme nakon pretjerane i dugotrajne uporabe, pogotovo kod osoba koje su i inače sklone nižem tlaku.

Stevia rebaudiana ili šećerna biljka 200 je puta slađa od šećera (Foto: Pixabay)
Stevia rebaudiana ili šećerna biljka 200 je puta slađa od šećera (Foto: Pixabay)

Steviol glikozid spada u steroide, što znači da može utjecati na hormone koje nadzire endokrini sustav. Lanjsko istraživanje ustanovilo je da su stanice ljudske sperme izložene steviolu povećale proizvodnju progesterona.

Stevija dijabetičarima pomaže u kontroli razine šećera u krvi, pa se smatralo da dugotrajna ili pretjerana konzumacija može izazvati hipoglikemiju, odnosno nisku razinu šećera u krvi - no to se pokazalo netočnim, osim kod osoba koje imaju izrazito niski šećer.

Vrlo je malo zabilježenih slučajeva alergijskih reakcija na steviju, pa su i Europska komisija i američka Uprava za hranu i lijekove zaključile da je vrlo niska vjerojatnost za hiperosjetljivost na steviju ili alergijsku reakciju.


Veliki je problem što se sve češće u proizvode od stevije dodaju umjetni zaslađivači za koje je potvrđeno da štetno djeluju na zdravlje. Zato je važno kupovati jedino one proizvode koji sadrže najmanje 95 posto steviol glikozida i koji ne sadrže umjetne ili sintetičke zaslađivače kao što su maltodekstrin, saharin, ciklamat ili aspartam.


Postoji više različitih tipova steviol glikozida, koji se dijele u pet velikih grupa, a najviše su istraživana dva glavna sastojka stevije - steviozid i rebaudiozid A. Svi sastojci stevije do sada su se pokazali kao sigurni za uporabu, no zbog nedostatnih istraživanja nerafinirianih dijelova stevije, poput lišća i sirovih ekstrakata, oni se još uvijek službeno ne priznaju kao sigurni ni u Europi niti u Americi.  

U niskim dozama, pročišćena stevija se smatra sigurnom za trudnice, međutim problem mogu biti raznorazni dodaci poput saharina, koji su povezani s ozbiljnim komplikacijama trudnoće i razvoja ploda. Također previše stevije može pogoršati uobičajene simptome trudnoće i dodatno opteretiti organizam.

Još uvijek nema dovoljno istraživanja da bi se moglo reći da je stevija posve sigurna za zdravlje, ali budući da je postala silno popularna, njome se trenutno bavi nekoliko velikih istraživanja. Jedno je takvo preliminarno istraživanje provedeno ove godine na štakorima koji su 90 dana bili na ishrani koja je sadržavala do 3,5 posto stevije i nisu pokazali nikakve kliničke simptome ni promjene u sastavu krvi, funkcioniranju stanica, ponašanju niti izgledu. Obećavajuće za slatku budućnost bez debljanja!