Svaka druga osoba koja ispuni naš vitaminski test, kao jedan od simptoma označi nervozu, razdražljivost, sklonost tmurnim mislima, iscrpljenost ili probavne probleme. Zajednički faktor im je stres, stalna napetost izazvana vanjskim podražajima kao što su prezaposlenost i pretrpanost obavezama i odgovornostima. Što to čini našem organizmu? 

Fiziološke promjene uzrokovane stresom mogu ponekad izazvati veću štetu nego što mislimo - na primjer, mogu imati ulogu u nastanku čira na želucu i dvanaesniku, povišenog tlaka, dijabetesa i depresije. Stres je prisutan u svačijem životu, ali rijetki se znaju nositi s njime, tako da mnogi od nas iskuse neke od njegovih posljedica.

Kortizol je jedan od hormona koje tijelo luči kao odgovor na stres. Često ga se naziva hormonom trbušnog sala, jer previsoka razina kortizola uzrokuje nakupljanje tjelesne masnoće, i to posebno oko sredine tijela. Ima još posljedica previsokog kortizola, kao što su pad imuniteta, srčane bolesti ili povećan rizik obolijevanja od raka.

Previše kortizola povezano je i sa stanjem kroničnog, adrenalnog umora - čovjek s osjeća fizički iscrpljenim, ima bolove, napet je, osjeća se istovremeno "na rubu" i malaksao. Mozak odbija suradnju, pamćenje slabi, počinju problemi sa spavanjem, kao i žudnjom za šećerom, slanom hranom i masnoćama. (Kortizol inače, da budemo fer, ima i svojih korisnih funkcija u organizmu: pomaže ravnoteži šećera u krvi, regulira metabolizam i smiruje upale.)

Adaptogene biljke - spas u zadnji čas!

Postoji mnogo načina kako održati psihološku ravnotežu - redovita tjelesna aktivnost, provođenje vremena u prirodi, sport, razne tjelovježbe poput joge i pilatesa, vježbe disanja, razne psihološke radionice i terapije. Jednom kad kortizol prijeđe granicu, najbrži način oporavka je da si damo vremena za sebe i da se odmaknemo od onoga što nas tišti i izaziva stres. Ako se i dalje nastavimo ponašati kao da je sve u redu, završit ćemo u liječničkoj ordinaciji - i najvjerojatnije dobiti neki antidepresiv i / ili sedativ.

Postoje biljke koje, za razliku od standardnih lijekova, ne izazivaju ovisnost, a djelotvorno snižavaju kortizol i ostale neurotransmitere ponovno dovode u ravnotežu. To su adaptogeni, biljke koje oporavljaju umorne nadbubrežne žlijezde. Naravno da od njih ne možemo očekivati da neutraliziraju stotine malih stresova koje doživimo svakog dana, ili lošu vezu, ili užasnog šefa. No, mogu nam pomoći da uravnotežimo svoje emocije - sibirski ginseng, himalajski korijen (ašvaganda), rodiola, šisandra, tulsi (indijski bosiljak) neke su od najboljih.

Rhodiola rosea - nježna i snažna 

Rhodiola rosea je adaptogena biljka koju tijelo iskorištava u količinama koje su mu potrebne. Nisu zabilježene nuspojave, ima nježno djelovanje, a njen učinak je dugotrajan, bez opasnosti od stvaranja ovisnosti. Pokusi na talijanskom sveučilištu Camerino potvrdili da već i samo jedna primjena ekstrakta ove biljke može doprinijeti smanjenu akutnog stresa. Više o biljci možete doznati ovdje. 

Iskustva pokazuju da aktivni sastojci biljke rozavin i salidrozid imaju pozitivno djelovanje na centralni živčani sustav. Karakteristika adaptogenih biljaka je da uravnotežavaju naše psihičko stanje: vraćaju energiju umornima, a umiruju nervozne. Kao rezultat toga, može povećati mentalno-fizičku učinkovitost i koncentraciju, pomoći u upravljanju stresom, smanjiti mentalni umor i pridonijeti boljem općem stanju, dok dodani cink jača otpornost organizma na bolesti.

Stres osjeća i probavni sustav

Znanstveno je dokazano i opisano da je mozak izravno povezan s crijevima i da ta dva organa utječu jedan na drugog. Doživljeni stres može promijeniti sastav crijevne flore, što čak može dovesti do sindroma iritabilnog crijeva (IBS). Osobe koje pate od IBS-a moraju živjeti sa simptomima poput nadutosti, grčeva u želucu, zatvora, proljeva ili naizmjeničnim pojavljivanjem istih. Lijekovi protiv grčeva, laksativi i antibiotici mogu pružiti olakšanje.

Pravilan unos vlakana i korisnih bakterija, koji u većini slučajeva ne osiguravamo, može izravno utjecati na probavni sustav i posljedično na naše opće stanje. Nadopuna prehrane probioticima i inulinom mogla bi olakšati neugodne simptome. 

Upijanjem viška vode, inulin usporava proces prolaska kroz crijeva i sprječava proljev, dok se istovremeno ublažava i zatvor jer se omekšava stolica. Inulin služi i kao hrana korisnim bakterijama koje žive u crijevnoj flori, čime pomaže održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja - a zdrav čovjek se puno lakše nosi sa životom i svim stresovima koji su njegov neizbježan sastavni dio.